Anti-age medicina omogućava usporavanje procesa starenja, što se manifestira mladolikim izgledom, dobrom kondicijom i vitalnošću, prevencijom različitih bolesti te brigom o lokomotornom i drugim sustavima
Anti-age medicina pogrešno se poistovjećuje s takozvanim peglanjem bora. No ona je daleko više od toga. To je grana medicine u čijoj je podlozi primjena naprednih znanstvenih i medicinskih znanja i tehnologija za prevenciju, rano otkrivanje i liječenje bolesti vezanih uz proces starenja, kao i briga o zdravlju kroz inovativan znanstveni pristup s ciljem postizanja viših zdravstvenih standarda i dugovječnosti.
Produljenje životnog vijeka nema granica
Starenje je normalan fiziološki proces koji nije moguće zaustaviti, ali je moguće ublažiti i usporiti, odnosno odgoditi simptome starenja. Da je to tako, potvrđuju i specijalizirane agencije Ujedinjenih naroda, koje izjavljuju kako ne postoji granica za produljenje životnog vijeka.
Prilikom razmatranja procesa starenja uputno je odvojiti kronološku (dob u godinama) od biološke dobi (stvarno stanje našeg organizma) jer često nisu u korelaciji. Tako ćemo u svakodnevnom životu zamijetiti osobe za koje s pravom kažu da su “mladi starci” ili, suprotno tome, “stari mladići ili djevojke”, jer su takozvane performanse tjelesnog sustava u usporedbi s osobama iste životne dobi kod nekih ljudi daleko bolje ili lošije od očekivanih za biološku dob.
Pomoću vanjskih čimbenika, poput hrane, fizičke aktivnosti, lijekova i drugih pokretača ili inhibitora ekspresije određenih gena, moguće je kontrolirati čak i zadanu gensku mapu. Ekspresija gena je proces kojim se informacija iz gena prepisuje i prevodi u funkcionalni genski produkt. Regulacija ekspresije gena daje stanici mogućnost kontrole nad strukturom i funkcijom, a to je osnova za staničnu diferencijaciju i prilagodljivost bilo kojeg organizma. Ista genska regulacija može biti i osnova evolucijske promjene, jer kontrola nad vremenom, mjestom i količinom ekspresije gena može imati dubok utjecaj na funkcije gena u stanici. Tako je ekspresija gena bazična razina na kojoj genotip utječe na formiranje fenotipa, a genski kod ili DNA interpretira se putem ekspresije gena, čije osobine u interakciji s okolinom formiraju individualni fenotip. Činjenica da je moguće modificirati gensku ekspresiju kroz okolišne uvjete koji mogu imati ulogu pokretača ili pak inhibitora genskih funkcija, u praktičnom smislu znači da gene možemo dovesti u stanje da rade za nas na podizanju kvalitete života i produljenju životnog vijeka.
U dijagnostičkom i preventivnom smislu anti-age medicina pretpostavlja analizu i poznavanje individualnog:
- hormonskog statusa – radi održavanja hormonske homeostaze
- DNA statusa – radi rane prevencije genetski “zadanih” bolesti
- nutricionističkog statusa – sa svrhom prevencije metaboličkog sindroma i drugih stanja koja je moguće prevenirati pravilnom prehranom, a predstavljaju vodeće uzroke smrtnosti posljednjih desetljeća
- antioksidativnog statusa
- statusa pojedinih organa i organskih sustava.
Preventivom do optimalnih rezultata
Anti-age medicina omogućava usporavanje procesa starenja, što se izvana manifestira mladolikim izgledom, dobrom kondicijom i vitalnošću, prevencijom različitih bolesti srčano-žilnog, probavnog i središnjega živčanog sustava (npr. prevencija demencije) te brigom o lokomotornom i drugim sustavima. Na temelju rezultata dijagnostičke obrade daje individualne preporuke vezane uz odgovarajuću prehranu, vrstu i količinu bioidentičnih hormona (ako su potrebni), odgovarajuću suplementaciju te najprikladniju fizičku aktivnost za postizanje vitalnosti i dugovječnosti. Preventivne dijagnostičke preglede ovog tipa i odgovarajuće promjene u načinu života za postizanje optimalnih rezultata potrebno je postupno provoditi već od tridesete godine života.
Kalorijski unos
Prema nekim istraživanjima, kalorijsko ograničenje moglo bi pridonijeti usporavanju procesa starenja. Neka istraživanja provedena na životinjama pokazala su pozitivne rezultate ograničenja kalorijskog unosa na snižavanje kolesterola, regulaciju krvnog tlaka i slično. Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je usporavanje procesa starenja, kao i odgađanje nekih bolesti povezanih s godinama, poput dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta karcinoma. Ograničenje kalorijskog unosa za posljedicu je imalo i mlađi izgled životinja podvrgnutih ispitivanju. Međutim, rezultati pokazuju da postoji prag nakon kojeg ograničenje kalorijskog unosa više nije imalo utjecaja na produljenje njihova životnog vijeka.
Rezultati nekih istraživanja provedenih na ljudima ukazuju na to da bi ograničenje kalorijskog unosa moglo biti korisno, barem kod određenih skupina ljudi. Tako, primjerice, ograničenje kalorijskog unosa ima zaštitni učinak protiv ateroskleroze, pa samim tim blagotvorno djeluje i na srčano-žilni sustav. Kako smanjenje kalorijskog unosa pozitivno djeluje i na smanjenje tjelesne mase i pretilost, a visokokalorične dijete povećavaju rizik od razvoja pretilosti i metaboličkog sindroma, tako smanjenje tjelesne masti smanjuje rizik od razvoja određenih bolesti, poput dijabetesa tipa 2, ateroskleroze, visokoga krvnog tlaka i slično.
Spojevi biljnog podrijetla
Metformin je samo jedan od mnogih u današnje vrijeme propisivanih lijekova koji je inspiriran prirodnim biljnim spojevima. Izoliran je iz biljke s visokom koncentracijom alkaloida. Sintetiziran je još ranih dvadesetih godina 20. stoljeća, no prvi put ispitan je na ljudima tek ranih pedesetih godina zbog pretpostavljenih antivirusnih i protuupalnih svojstava. Takva svojstva nikada mu nisu sa sigurnošću dokazana, uz opasku kako ovaj spoj smanjuje šećer u krvi. Ta opaska prošla je neopaženo, no francuski dijabetolog Jean Sterne radio je ispitivanja na galeginu, prirodnom alkaloidu iz biljke ljekovitog orlovca Galega officinalis, koja je kratko vrijeme bila korištena kod dijabetesa tipa 2. Kad je vidio strukturu metformina, uvidio je srodnost strukture s galeginom i inzistirao na tome da se metformin počne klinički ispitivati. Tako je rođena klasa bigvanida, koji su se zadržali u upotrebi do današnjeg dana. Metformin je više od 50 godina poznat kao lijek u terapiji dijabetesa tipa 2 i upravo kod oboljelih koji su uzimali taj lijek zamijećen je učinak na usporavanje procesa starenja, a potvrđen je i u pokusima na životinjama. Pokazao je pozitivan učinak na produljenje životnog vijeka miševa od 6 do 8 posto. I promjene u načinu života također su pokazale slične učinke, uključujući i prevenciju dijabetesa, što govori u prilog tome da niti jedan lijek ili dodatak prehrani ne može biti zamjena za uravnoteženu prehranu i zdrav način života.
Metformin popularno nazivaju i acetilsalicilnom kiselinom 21. stoljeća zbog brojnih povoljnih djelovanja kod različitih dijagnoza. Uz prije spomenuti dijabetes tipa 2, tu su i sindrom policističnih ovarija, srčane bolesti, karcinom, pa čak i demencija.
Slična istraživanja postoje i za resveratrol, biljni polifenol s antioksidativnim svojstvima, rezultati kojih su pokazali njegovu sposobnost produljenja životnog vijeka životinja.
U istraživanju novih lijekova jedan od pristupa je i izolacija prirodnih aktivnih spojeva iz živih organizama dokazane aktivnosti, čije se molekule kemijski modificiraju kako bi se dobio novi spoj boljih svojstava od prirodne molekule.
Hormoni
Hormonske promjene, posebice snižavanje razine brojnih hormona s godinama, također doprinose procesu starenja, tako da se neki od najstarijih i najpopularnijih anti-age tretmana temelje upravo na ideji primjene hormona, posebice hormona rasta (HGH). Naime, postoje istraživanja koja ukazuju na to da se starije osobe osjećaju mlađe i bolje nakon njegove primjene. Ova terapija zahtijeva poseban oprez zbog nuspojava (primjerice, visokoga krvnog tlaka), ali i kod bolesnika s postojećim malignim ili nemalignim tumorima. DHAE, estrogeni, testosteron i melatonin samo su neki od hormona čija se razina smanjuje s godinama, a čije nadomještanje je tijekom istraživanja pokazalo pozitivne učinke.
Kromosomi
Ulogu u procesu starenja ima i skraćivanje telomera na krajevima kromosoma, a posebice enzim telomeraza koji aktivno produljuje telomere. Krajevi kromosoma čovjeka i ostalih eukariota završavaju telomerama, koje imaju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti cijeloga genoma. Najnovije otkriće iz 2011. pokazalo je kako su preuranjeno ostarjeli miševi dramatično pomlađeni nakon aktivacije telomeraze. Ubrzano skraćivanje telomera povezano je s izloženošću stresu i postojanjem nezdravih životnih navika, kao što su pušenje ili konzumiranje nezdrave hrane.
DNA
Brojna su istraživanja pokazala da se s vremenom oštećenja DNA nakupljaju u tjelesnim stanicama i organima kao što su mozak, jetra i bubrezi te uzrokuju starenje cjelokupnog organizma. Prilikom pokusa na sisavcima također je otkriveno da zdrava i uravnotežena prehrana pridonosi smanjenju reaktivnih kisikovih spojeva (ROS, eng. Reactive Oxygen Species) i samim time smanjenju oksidativnog stresa, koji se smatra jednim od glavnih uzroka oštećenja strukture DNA. Smanjenje oštećenja telomerne DNA pospješuje životni vijek jedinke.
Matične stanice
Posljednjih desetak godina velika pozornost medicinskih stručnjaka usmjerena je na istraživanje matičnih stanica. Njihova sposobnost da se razviju u druge stanice, koje stvaraju ili obnavljaju različita tkiva, organe i organske sustave, otvara brojne nove mogućnosti u području regenerativne i anti-age medicine.
Prehrana
Iako uza sav napredak medicine i znanosti ne postoji čarobna anti-age formula, to ne znači da ne postoji preporučeni način života koji uključuje i prilagodbu prehrane, što u konačnici može rezultirati duljim životnim vijekom. Od samog početka postojanja čovječanstvo koristi hranu kao lijek, pa tako brojne drevne medicinske tradicije govore da izbor hrane, kombinacije hrane i priprema namirnica direktno utječu na naše zdravlje. No, ironično je kako se u modernom društvu zanemaruje nešto tako važno kao što je izbor i priprema hrane.
Na japanskom otoku Okinawi ljudi žive dulje nego u ostatku svijeta i nemaju problema s viškom kilograma. Njihovi stogodišnjaci to mogu zahvaliti genima, ali i načinu prehrane, jer novija istraživanja pokazuju da je za to presudna upravo prehrana. Na Okinawi se jede znatno više antioksidansima bogatog žutog i zelenog povrća i unosi znatno manje kalorija. Konzumira se hrana siromašna zasićenim mastima i šećerom, a i žitarica se jede manje. Stanovnici Okinawe jedu samo malu količinu ribe, a gotovo nimalo mesa, jaja i mliječnih proizvoda. Bjelančevine dobivaju iz soje i mahunarki. Imaju tendenciju izbjegavati šećere, zasićene masnoće i prerađenu hranu, a umjesto toga konzumiraju više povrća, voća i ribe, što je vjerojatno dalo doprinos njihovu zdravlju i dugovječnosti. Nasuprot tome, s višom stopom smrtnosti povezani su pušenje, previše alkohola, pretilost, nedostatak tjelovježbe i fizičke aktivnosti te visok krvni tlak.
Neka istraživanja potvrdila su da su čak i osobe srednje životne dobi (45 do 64 godine) koje su se odlučile za zdrav način života uz dnevno konzumiranje povrća i voća, redovitu tjelovježbu, regulaciju tjelesne mase i indeksa tjelesne mase i nepušenje doživjele brzu korist vezanu uz nižu stopu srčano-žilnih bolesti i smrtnosti.
“Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana”, riječi su oca medicine Hipokrata još iz antičkih vremena. I doista, svijest o važnosti pravilne prehrane sve se više mijenja, a značaj prehrane u preventivnom i terapijskom smislu biva prihvaćen i u stručnim medicinskim krugovima, tako da danas postoji na stotine klinika diljem Europe i svijeta koje liječenje provode isključivo prehranom.
Koža
Unutarnje stanje našeg organizma, psihičko, duhovno i tjelesno, manifestira se i na najvećem organu našeg tijela – koži, koja je svakodnevno izložena i vanjskim utjecajima i često šalje jasne znakove poremećene homeostaze (kožne promjene uslijed izloženosti stresu i poremećene razine kortizola, zbog neujednačenog antioksidativnog i drugih statusa, neodgovarajuće prehrane, preuranjenog starenja i slično). Anti-age medicina i industrija zadnjih desetljeća ostvarile su značajan napredak, koji uz opće zdravstvene mjere omogućava postizanje optimalnih rezultata i lokalnu primjenu potpuno neinvazivnih, gotovo bezbolnih anti-age tretmana i procedura, u svrhu usporavanja procesa starenja kože, očuvanja folikula kose, pomlađivanja kože lica, ruku, vrata i dekoltea, rješavanja tvrdokornih masnih naslaga lipolizom, podizanja obješenih dijelova lica i tijela (“lifting”, itd.)
Iako smo kao bića daleko više od onoga što je oku vidljivo, koža je naša iskaznica i zahtijeva prilagodbu okolnostima i društvu u kojem živimo. Ili, kako bi rekao M. Twain, “najfinija odjeća za čovjeka je njegova rođena koža, međutim društvo nekad zahtijeva i više od toga.”
Budimo pažljivi prema našem tijelu jer ono je jedina kuća u kojoj doista moramo živjeti.
* genotip – zbroj svih nasljednih faktora gena, koji određuju nasljedna svojstva organizma
** fenotip – skup svih osobina organizma koje su nastale zajedničkim djelovanjem genotipa i uvjeta okoline u kojoj se organizam razvija
